Povijest
Povećanjem broja stanovnika i novom stambenom izgradnjom, postavljalo se pitanje osnivanja samostalne Gračanske župe. Zahvaljujući zalaganju pojedinih Gračanaca i uviđajnosti nadležnih, Nadbiskupski stol u Zagrebu 3. travnja. 1971. godine donosi Dekret o osnivanju župe Gračani. Bila je to pravna odluka, ali je Gračanska župa službeno zaživjela tek 5. srpnja. 1983. godine, kada je Dekretom broj 1320/1983, Nadbiskupski stol odredio granice nove župe. U Dekretu stoji da župa sv. Mihaela nastaje dismembracijom župe sv. Franje Ksaverskog i župe Remete, a granice nove župe bit će slijedeće:
Sa sjevera: ulica nad Tunelom (lijeva strana pripada Gračanima, desna Remetama) sve do granice bivše Gradske šume zajedno sa Vilom Rebar -zatim prolazi rubom šume i spušta se do potoka i mosta na kraju ulice Lonjšćina - prolazi opet rubom šume i spušta se potoku i mostu na kraju ulice Pustodol - penje se na Trnčevićev brijeg te opet rubom šume silazi u ulicu Šušnjevec - tu završava Općina Medveščak i počinje Šestinski Kraljevec.
Sa zapada: od Šušnjevca dolinom na izvor potoka Ribnjak - zatim uz potok sve do mosta iza Gospodarićeva mlina (to je današnja granica župe sv. Franje Ksaverskog i Šestina).
Sa juga: od mosta na Graščici ulicom Okrugljak na Vilu Okrugljak (koja ostaje na desnoj strani ulice Okrugljak) nastavlja putem (koji bi bio nastavak ulice Okrugljak, ali je slijepa ulica) izlazi na ulicu Gračanske stube - zatim ulicom Gračanske stube i silazi na tramvajsku prugu – tramvajskom prugom (u smjeru Gračana) i kod gostione "Kos" silazi na most na Gračanskoj cesti – od mosta prirodnom dolinom ide na brijeg prema Remetama i izlazi na ulicu Remetski Kamenjak kod stupa Elektre (br. 182383).
S istoka: ulicom Remetski Kamenjak u svoj svojoj dužini do izlaska na Kvintičku ulicu s time da kuće i područje s jedne strane pripada Gračanima, a s druge strane župi Remete – zatim dijelom Kvintičke ulice, spušta se ulicom Svibanjčica na Gračansku cestu kod Tunela – skreće završetkom ulice Dolje te se nastavlja ulicom nad Tunelom (i ovdje kuće i područje s jedne strane pripada Gračanima, a s druge Remetama).
Tim su se činom napokon sela Gračani, Dolje i Zvečaj našla u jednoj zajedničkoj župi. Izvan granica župe ostalo je selo Bliznec koje je danas u sastavu bešićke župe.
Dekretom su osim granica župe određene i obveze vjernika. Tako je za potrebe bogoslužja određena kapela sv. Mihaela (Mihalja), koja time postaje župna crkva, a vjernici se obvezuju na izgradnju nove crkve i župnih prostorija. Zbog toga je uskoro izgrađen župni dvor i dvorana za vjeronauk, dok je kapela, a sada crkva sv. Mihalja detaljno obnovljena. Župa je dana na upravljanje Franjevcima – trećoredcima, a pripala je dekanatu Zagreb – sjeverozapad. Dana 4. rujna 1983. godine preuzeo je pok. fra Stanko Turčić službu prvog gračanskog župnika u povijesti.
Svečano otvorenje župe bilo je na Miholje iste godine, a veliko misno slavlje predvodio je nadbiskup zagrebački - kardinal Franjo Kuharić. Na okupljenom bogoslužju okupio se veliki broj Gračanaca, od kojih mnogi u svečanim narodnim nošnjama. Bio je to povijesni dan za Gračane, a veličanstveni događaj zapisan je u ksaverskoj spomenici; „...29. rujan 1983. godine...bilo je službeno i svečano otvorenje nove župe Sv. Mihaela u Gračanima. Spomendan je i Sv. Mihaela arkanđela. Bila je to u pravom smislu svečanost. Otvorenju je prisustvovao nadbiskup – kardinal Franjo Kuharić. Doček kardinala pred zgradom „Podgorca“, mnoštvo ljudi, veliki broj muževa, žena i djevojaka u svečanim i bogatim gračanskim narodnim nošnjama. Dolazak kroz špalir do propremljene bine u krugu kapele. Nižu se pozdravi, zahvalnice kardinalu, recitacije. Kardinala su pred „Podgorcem“ dočekali; o. Vlatko Badurina – provincijal, o. Stanko Turčić – prvi upravitelj župe Gračani, o. Ante Stantić – provincijal otaca Karmelićana iz Remeta. Kod oltara prvi pozdravlja kardinala naš o. Provincijal, o. Vlatko Badurina, istaknuvši neke povijesne podatke iz života naše zajednice, dolazak u ove sjeverne krajeve, angažiranje u pastoralu, osnivanje župe sv. Franje Ksaverskog 1942. godine po blagopokojnom kardinalu Stepincu. Zahvalio se kardinalu Kuhariću na brizi i povjerenju za našu zajednicu, zaželio uspješan početak rada župniku, kapelanu i časnim sestrama i vjernom narodu. Zatim je pozdravio kardinala član župnog vijeća, gospodin Josip Banić, zahvalio se Ksaveru i Remetama na pastoralnoj brizi u Gračanima. O. župnik se je zahvalio župskom vijeću na dosadašnjem radu i nada se da će i njemu biti potpora i suradnik, a izrazio je nadu da će vjernici svojom zauzetošću sagraditi novu crkvu na čemu se već radi određeno vrijeme. Zatim je počelo euharistijsko slavlje koje je predvodio kardinal. U svojoj homiliji je istaknuo današnjeg zaštitnika nove župe sv. Mihaela, i osvrnuo se na dimenziju duhovnog svijeta anđela. Velik je to događaj da u ovoj jubilarnoj godini započinje svoj duhovni rast jedna mlada župa podno Sljemenskih obronaka. Sa uzoritim kardinalom koncelebrirali su i bili prisutni na slavlju ; o. Vlatko Badurina – provincijal, o. Božo Sučić – gvardijan Sv. Ksavera, o. Zdravko Mašina, o. Petar Grubišić, o. Mirko Gregov, o. Ivan Milanović, o. Josip Baričević, o. Đuro Lulić, o. Mijo Tomašinec, o. Vice Blekić, o. Jerko Penava, o. Ante Stantić – provincijal Karmelićana, o. A. Jozić – remetski kapelan, dr. Ivan Tyšler – kancelar Nadbiskupije, dekan velečasni Danijel Labaš i velečasni Ivan Čuček – župnik šestinski. Nakon mise, zahvale Bogu, pozdrava Domovini, završen je liturgijski dio proslave. U zgradi „Podgorca“ priređena je večera za stotinjak gostiju. Za večeru izrekli su još zdravice; Ivo Prekupec – član župskog vijeća, zatim provincijal otaca Karmelićana koji je zaželio sretan početak novoj župi. Zahvalnicu je izrekao i šestinski župnik velečasni Ivan Čuček. Na kraju je svima zahvalio kardinal na srdačnosti i potaknuo na zajedništvo i suradnju.“
Vjerski se život naglo razbuktao, pa je već 10. rujna 1983 i prije svečanog proglašenja župe, obavljeno prvo krštenje. Krštenje Morane Veronike Banek, kći Berislava i Sunčane Banek rođ. Grđan, obavio je fra Petar Grubišić. Od osnutka vlastite župe pa sve do danas, Gračanci konstantno ulažu u obnovu svoje crkve. Godine 1988. obitelj Matković poklonila je dva vitraja, a druga dva je godine 1989. oslikala akademska slikarica Katarina Henc. Kako bi se crkva modernizirala, godine 1993. uvedena je elektrifikacija sva četiri zvona. Time je znatno olakšan posao gospodinu Rudolfu Merkašu, koji je dugi niz godina obavljao zahtjevan zvonarski posao. Godine 1996. započela je promjena krovišta crkve, a vrhunac je bio postavljanje novog kipa sv. Mihaela na obnovljeno pročelje, u kolovozu 1997 godine. Tijekom 1999. godine izvođeni su sitniji zahvati na crkvi i u dvorištu (odvodnja vode, obnavljanje stubišta za kor, uređenje cintora). Iduće godine nabavljene su nove postaje križnog puta. U vrijeme pisanja ove knjige postavljen je novi bakreni krov na zvoniku, sam zvonik je obojen, a crkva je dobila novu fasadu. Zbog svega navedenog gračanska crkva sv. Mihalja i danas izaziva divljenje svakog promatrača, bez obzira s koje se strane promatra. Naročito plijeni pozornošću noću, kada obasjana svjetlima reflektora ostavlja poseban dojam.
Međutim, mala crkva u poslijednje vrijeme postaje preskučena za sve brojnije gračansko stanovništvo. Zbog toga je župa Gračani u listopadu 2003. godine otkupila zemljište gospođe Barbare Požnjak rođ. Kranjec, na kojoj se planira izgradnja nove crkve sa pratećim objektima. Buduće gradilište nalazi se nedaleko od sadašnje crkve, a izrada projekta je u tijeku. Treba napomenuti da je gradnja pastoralnog centra u Gračanima bila predviđena već 1980. godine i to na području Pustodola Donjeg, ali ta ideja zbog više razloga nikada nije zaživjela.
Vjerski život gračanske župe i danas, u vremenu kada u svijetu ponestaje religioznosti sve više buja i raste. U crkvi se svakog dana slavi Sveta misa, a nedjeljom četiri puta – u 8.00, 9.30, 11.00 i 18.00 (ljeti 19.00) sati. Svakodnevno se moli krunica, svakog četvrtka je klanjanje, a petkom i nedjeljom tijekom korizme su pobožnosti križnog puta. U korizmi i došašću odvijaju se susreti za odrasle uz redoviti vjeronauk za djecu i mlade te pjevanje petkom, također za mlade. Svaki prvi petak u mjesecu župnik pohodi bolesnike kako bi ih ispovjedio i pričestio. Svake se godine održavaju svibanjske i listopadske pobožnosti. U župi djeluje Caritas, Zajednica mladih, Dječji zbor "sv. Anđela", zajednica ministranata i malonogometna momčad "sv. Mihael", koja već osam godina sa više ili manje uspjeha nastupa na "Katoličkoj malonogometnoj ligi bl. Alojzije Stepinac". Cjelokupnom župnom zajednicom upravlja župno pastoralno vijeće i župno ekonomsko vijeće. Kako bi cjelokupan pastoralan život u župi funkcionirao brinu župnik i časne sestre "Uršulinke".
Kao što je već rečeno župu vode oci Franjevci trećoredci. Od osnivanja župe dužnost župnika obavljali su slijedeći oci:
1983. – 1984. pok. fra Stanko Turčić – Prvi gračanski župnik rođen je 30. 5. 1920. godine u selu Zidariću (Dubašnica) na otoku Krku. Dužnost gračanskog župnika obnašao je tek godinu dana, ali je u tom kratkom razdoblju stekao velike simpatije i naklonost svih mještana. Umro je 22. 9. 1995. godine u samostanu sv. Mihaela u Zadru. Pokopan je na zadarskom gradskom groblju.
1984. – 1989. fra Nikola Barun – Fra Nikola Barun rođen je 2. 12. 1948. godine u selu Lusniću (Livno), od oca Josipa i majke Zorke rođ. Barbarić. Godine 1965./66. proveo je u novicijatu u gradu Krku, gdje je svečano položio Prvi zavjet 2. 8. 1966. godine. Svečane zavjete položio je 8. 12. 1973. godine na otoku Školjiću. Prezbitersko ređenje imao je 29. 6. 1974. godine u Zagrebu. Kao gračanski župnik u mladoj župi odlikovao se druželjubivošću i radu s mladima. Bio je omiljen u svim slojevima društva. Osobno još uvijek pamtim sa koliko je emocija i tuge napustio župu Gračane 1989. godine. Danas je na službi u samostanu sv. Mihovila u Zadru gdje obavlja dužnost gvardijan
1989. – 1993. fra Mirko Kralj – Sadašnji gračanski župnik rođen je 31. 10. 1950. godine u Kloštru Podravskom, od oca Franje i majke Terezije rođ. Šipek. Godine 1967./68. proveo je u novicijatu u krčkom samostanu, gdje je dana 4. 8. 1968. godine položio Prve zavjete. Svečane zavjete položio je 8. 12. 1975. godine na zagrebačkom Ksaveru. Prezbitersko ređenje imao je 26. 6. 1977. godine u Zagrebu. Od samog dolaska na župu 1989. godine fra Mirko Kralj se isticao marljivošću i predanim radom. Veliki radnik, gotovo radoholičar, danas u svojem drugom mandatu najviše brige poklanja izgradnji nove crkve i radu s djecom.
1993. – 1997. fra Anto Garić – Fra Anto Garić rođen je 16. 1. 1959. godine u Vitezu, od oca Franje i majke Marije rođ. Josipović. Godine novicijata 1976./77. proveo je u samostanu na Krku, gdje je 15. 8. 1977. položio i Prve zavjete. Svečane zavjete položio je 11. 12. 1983. godine u samostanu na Ksaveru. Prezbitersko ređenje imao je dana 30. 6. 1985. godine. Godine 2008. slavi 25 – godišnjicu Svečanih zavjeta. Fra Anto Garić bio je svestran i marljiv župnik. Osobito je volio mlade koje je na razne načine motivirao za što veći angažman u župi. Danas je gvardijan samostana sv. Marije na Glavotoku (Krk).
1997. – 2001. fra Niko Ćorić – Pretposljednji gračanski župnik rođen je 26. 9. 1955. godine u selu Rastovci (Novi Travnik), od oca Stojana i majke Anđe rođ. Turić. Godine novicijata 1974./75. proveo je u Zadru, gdje je 25. 8. 1975. godine položio i Prve zavjete. Svečane zavjete položio je 7. 12. 1980. godine. Prezbitersko ređenje imao je u Zagrebu 27. 6. 1982. godine. Fra Niko Ćorić bio je povučena i skromna osoba, ali je ostavio određeni trag u pastoralnom životu župe. Danas je član franjevačkog bratstva u samostanu u Odri, kod Zagreba.
Od 2001. godine župu ponovno vodi fra. Mirko Kralj, koji je i dalje na dužnosti, a kao kapelani župe pomažu mu braća fratri sa ksaverskog samostana. Godina 1970. vrlo je značajna za Gračane, jer tada u njih dolaze časne sestre Uršulinke. Njihovo sjedište u Gračanima, ali ujedno i provincijalna kuća nalaze se na Gračanskom Mihaljevcu br. 17. Sve do 1993. godine u samostanu su držale vrtić koji je tada ukinut. Njihov rad u župi od velike je važnosti za cijelokupnu vjersku zajednicu. Briga o vjeronauku, pjevanju i održavanju crkve i okoliša njihov je svakodnevni posao. Zbog svoje su skromnosti omiljene u cijeloj župnoj zajednici.
(iz knjige Gračanska kronika, prof. Domagoj Novosel)
__________________________________________
U kolovozu 2017. godine za župnika dolazi fra Marin Matančić rodom iz Kloštra Podravskog, rođen u Virovitici 22. listopada 1987. Mladu misu je slavio 6. srpnja 2014. Do sada je obavljao dužnost župnog vikara u Belišću.
Sa sjevera: ulica nad Tunelom (lijeva strana pripada Gračanima, desna Remetama) sve do granice bivše Gradske šume zajedno sa Vilom Rebar -zatim prolazi rubom šume i spušta se do potoka i mosta na kraju ulice Lonjšćina - prolazi opet rubom šume i spušta se potoku i mostu na kraju ulice Pustodol - penje se na Trnčevićev brijeg te opet rubom šume silazi u ulicu Šušnjevec - tu završava Općina Medveščak i počinje Šestinski Kraljevec.
Sa zapada: od Šušnjevca dolinom na izvor potoka Ribnjak - zatim uz potok sve do mosta iza Gospodarićeva mlina (to je današnja granica župe sv. Franje Ksaverskog i Šestina).
Sa juga: od mosta na Graščici ulicom Okrugljak na Vilu Okrugljak (koja ostaje na desnoj strani ulice Okrugljak) nastavlja putem (koji bi bio nastavak ulice Okrugljak, ali je slijepa ulica) izlazi na ulicu Gračanske stube - zatim ulicom Gračanske stube i silazi na tramvajsku prugu – tramvajskom prugom (u smjeru Gračana) i kod gostione "Kos" silazi na most na Gračanskoj cesti – od mosta prirodnom dolinom ide na brijeg prema Remetama i izlazi na ulicu Remetski Kamenjak kod stupa Elektre (br. 182383).
S istoka: ulicom Remetski Kamenjak u svoj svojoj dužini do izlaska na Kvintičku ulicu s time da kuće i područje s jedne strane pripada Gračanima, a s druge strane župi Remete – zatim dijelom Kvintičke ulice, spušta se ulicom Svibanjčica na Gračansku cestu kod Tunela – skreće završetkom ulice Dolje te se nastavlja ulicom nad Tunelom (i ovdje kuće i područje s jedne strane pripada Gračanima, a s druge Remetama).
Tim su se činom napokon sela Gračani, Dolje i Zvečaj našla u jednoj zajedničkoj župi. Izvan granica župe ostalo je selo Bliznec koje je danas u sastavu bešićke župe.
Dekretom su osim granica župe određene i obveze vjernika. Tako je za potrebe bogoslužja određena kapela sv. Mihaela (Mihalja), koja time postaje župna crkva, a vjernici se obvezuju na izgradnju nove crkve i župnih prostorija. Zbog toga je uskoro izgrađen župni dvor i dvorana za vjeronauk, dok je kapela, a sada crkva sv. Mihalja detaljno obnovljena. Župa je dana na upravljanje Franjevcima – trećoredcima, a pripala je dekanatu Zagreb – sjeverozapad. Dana 4. rujna 1983. godine preuzeo je pok. fra Stanko Turčić službu prvog gračanskog župnika u povijesti.
Svečano otvorenje župe bilo je na Miholje iste godine, a veliko misno slavlje predvodio je nadbiskup zagrebački - kardinal Franjo Kuharić. Na okupljenom bogoslužju okupio se veliki broj Gračanaca, od kojih mnogi u svečanim narodnim nošnjama. Bio je to povijesni dan za Gračane, a veličanstveni događaj zapisan je u ksaverskoj spomenici; „...29. rujan 1983. godine...bilo je službeno i svečano otvorenje nove župe Sv. Mihaela u Gračanima. Spomendan je i Sv. Mihaela arkanđela. Bila je to u pravom smislu svečanost. Otvorenju je prisustvovao nadbiskup – kardinal Franjo Kuharić. Doček kardinala pred zgradom „Podgorca“, mnoštvo ljudi, veliki broj muževa, žena i djevojaka u svečanim i bogatim gračanskim narodnim nošnjama. Dolazak kroz špalir do propremljene bine u krugu kapele. Nižu se pozdravi, zahvalnice kardinalu, recitacije. Kardinala su pred „Podgorcem“ dočekali; o. Vlatko Badurina – provincijal, o. Stanko Turčić – prvi upravitelj župe Gračani, o. Ante Stantić – provincijal otaca Karmelićana iz Remeta. Kod oltara prvi pozdravlja kardinala naš o. Provincijal, o. Vlatko Badurina, istaknuvši neke povijesne podatke iz života naše zajednice, dolazak u ove sjeverne krajeve, angažiranje u pastoralu, osnivanje župe sv. Franje Ksaverskog 1942. godine po blagopokojnom kardinalu Stepincu. Zahvalio se kardinalu Kuhariću na brizi i povjerenju za našu zajednicu, zaželio uspješan početak rada župniku, kapelanu i časnim sestrama i vjernom narodu. Zatim je pozdravio kardinala član župnog vijeća, gospodin Josip Banić, zahvalio se Ksaveru i Remetama na pastoralnoj brizi u Gračanima. O. župnik se je zahvalio župskom vijeću na dosadašnjem radu i nada se da će i njemu biti potpora i suradnik, a izrazio je nadu da će vjernici svojom zauzetošću sagraditi novu crkvu na čemu se već radi određeno vrijeme. Zatim je počelo euharistijsko slavlje koje je predvodio kardinal. U svojoj homiliji je istaknuo današnjeg zaštitnika nove župe sv. Mihaela, i osvrnuo se na dimenziju duhovnog svijeta anđela. Velik je to događaj da u ovoj jubilarnoj godini započinje svoj duhovni rast jedna mlada župa podno Sljemenskih obronaka. Sa uzoritim kardinalom koncelebrirali su i bili prisutni na slavlju ; o. Vlatko Badurina – provincijal, o. Božo Sučić – gvardijan Sv. Ksavera, o. Zdravko Mašina, o. Petar Grubišić, o. Mirko Gregov, o. Ivan Milanović, o. Josip Baričević, o. Đuro Lulić, o. Mijo Tomašinec, o. Vice Blekić, o. Jerko Penava, o. Ante Stantić – provincijal Karmelićana, o. A. Jozić – remetski kapelan, dr. Ivan Tyšler – kancelar Nadbiskupije, dekan velečasni Danijel Labaš i velečasni Ivan Čuček – župnik šestinski. Nakon mise, zahvale Bogu, pozdrava Domovini, završen je liturgijski dio proslave. U zgradi „Podgorca“ priređena je večera za stotinjak gostiju. Za večeru izrekli su još zdravice; Ivo Prekupec – član župskog vijeća, zatim provincijal otaca Karmelićana koji je zaželio sretan početak novoj župi. Zahvalnicu je izrekao i šestinski župnik velečasni Ivan Čuček. Na kraju je svima zahvalio kardinal na srdačnosti i potaknuo na zajedništvo i suradnju.“
Vjerski se život naglo razbuktao, pa je već 10. rujna 1983 i prije svečanog proglašenja župe, obavljeno prvo krštenje. Krštenje Morane Veronike Banek, kći Berislava i Sunčane Banek rođ. Grđan, obavio je fra Petar Grubišić. Od osnutka vlastite župe pa sve do danas, Gračanci konstantno ulažu u obnovu svoje crkve. Godine 1988. obitelj Matković poklonila je dva vitraja, a druga dva je godine 1989. oslikala akademska slikarica Katarina Henc. Kako bi se crkva modernizirala, godine 1993. uvedena je elektrifikacija sva četiri zvona. Time je znatno olakšan posao gospodinu Rudolfu Merkašu, koji je dugi niz godina obavljao zahtjevan zvonarski posao. Godine 1996. započela je promjena krovišta crkve, a vrhunac je bio postavljanje novog kipa sv. Mihaela na obnovljeno pročelje, u kolovozu 1997 godine. Tijekom 1999. godine izvođeni su sitniji zahvati na crkvi i u dvorištu (odvodnja vode, obnavljanje stubišta za kor, uređenje cintora). Iduće godine nabavljene su nove postaje križnog puta. U vrijeme pisanja ove knjige postavljen je novi bakreni krov na zvoniku, sam zvonik je obojen, a crkva je dobila novu fasadu. Zbog svega navedenog gračanska crkva sv. Mihalja i danas izaziva divljenje svakog promatrača, bez obzira s koje se strane promatra. Naročito plijeni pozornošću noću, kada obasjana svjetlima reflektora ostavlja poseban dojam.
Međutim, mala crkva u poslijednje vrijeme postaje preskučena za sve brojnije gračansko stanovništvo. Zbog toga je župa Gračani u listopadu 2003. godine otkupila zemljište gospođe Barbare Požnjak rođ. Kranjec, na kojoj se planira izgradnja nove crkve sa pratećim objektima. Buduće gradilište nalazi se nedaleko od sadašnje crkve, a izrada projekta je u tijeku. Treba napomenuti da je gradnja pastoralnog centra u Gračanima bila predviđena već 1980. godine i to na području Pustodola Donjeg, ali ta ideja zbog više razloga nikada nije zaživjela.
Vjerski život gračanske župe i danas, u vremenu kada u svijetu ponestaje religioznosti sve više buja i raste. U crkvi se svakog dana slavi Sveta misa, a nedjeljom četiri puta – u 8.00, 9.30, 11.00 i 18.00 (ljeti 19.00) sati. Svakodnevno se moli krunica, svakog četvrtka je klanjanje, a petkom i nedjeljom tijekom korizme su pobožnosti križnog puta. U korizmi i došašću odvijaju se susreti za odrasle uz redoviti vjeronauk za djecu i mlade te pjevanje petkom, također za mlade. Svaki prvi petak u mjesecu župnik pohodi bolesnike kako bi ih ispovjedio i pričestio. Svake se godine održavaju svibanjske i listopadske pobožnosti. U župi djeluje Caritas, Zajednica mladih, Dječji zbor "sv. Anđela", zajednica ministranata i malonogometna momčad "sv. Mihael", koja već osam godina sa više ili manje uspjeha nastupa na "Katoličkoj malonogometnoj ligi bl. Alojzije Stepinac". Cjelokupnom župnom zajednicom upravlja župno pastoralno vijeće i župno ekonomsko vijeće. Kako bi cjelokupan pastoralan život u župi funkcionirao brinu župnik i časne sestre "Uršulinke".
Kao što je već rečeno župu vode oci Franjevci trećoredci. Od osnivanja župe dužnost župnika obavljali su slijedeći oci:
1983. – 1984. pok. fra Stanko Turčić – Prvi gračanski župnik rođen je 30. 5. 1920. godine u selu Zidariću (Dubašnica) na otoku Krku. Dužnost gračanskog župnika obnašao je tek godinu dana, ali je u tom kratkom razdoblju stekao velike simpatije i naklonost svih mještana. Umro je 22. 9. 1995. godine u samostanu sv. Mihaela u Zadru. Pokopan je na zadarskom gradskom groblju.
1984. – 1989. fra Nikola Barun – Fra Nikola Barun rođen je 2. 12. 1948. godine u selu Lusniću (Livno), od oca Josipa i majke Zorke rođ. Barbarić. Godine 1965./66. proveo je u novicijatu u gradu Krku, gdje je svečano položio Prvi zavjet 2. 8. 1966. godine. Svečane zavjete položio je 8. 12. 1973. godine na otoku Školjiću. Prezbitersko ređenje imao je 29. 6. 1974. godine u Zagrebu. Kao gračanski župnik u mladoj župi odlikovao se druželjubivošću i radu s mladima. Bio je omiljen u svim slojevima društva. Osobno još uvijek pamtim sa koliko je emocija i tuge napustio župu Gračane 1989. godine. Danas je na službi u samostanu sv. Mihovila u Zadru gdje obavlja dužnost gvardijan
1989. – 1993. fra Mirko Kralj – Sadašnji gračanski župnik rođen je 31. 10. 1950. godine u Kloštru Podravskom, od oca Franje i majke Terezije rođ. Šipek. Godine 1967./68. proveo je u novicijatu u krčkom samostanu, gdje je dana 4. 8. 1968. godine položio Prve zavjete. Svečane zavjete položio je 8. 12. 1975. godine na zagrebačkom Ksaveru. Prezbitersko ređenje imao je 26. 6. 1977. godine u Zagrebu. Od samog dolaska na župu 1989. godine fra Mirko Kralj se isticao marljivošću i predanim radom. Veliki radnik, gotovo radoholičar, danas u svojem drugom mandatu najviše brige poklanja izgradnji nove crkve i radu s djecom.
1993. – 1997. fra Anto Garić – Fra Anto Garić rođen je 16. 1. 1959. godine u Vitezu, od oca Franje i majke Marije rođ. Josipović. Godine novicijata 1976./77. proveo je u samostanu na Krku, gdje je 15. 8. 1977. položio i Prve zavjete. Svečane zavjete položio je 11. 12. 1983. godine u samostanu na Ksaveru. Prezbitersko ređenje imao je dana 30. 6. 1985. godine. Godine 2008. slavi 25 – godišnjicu Svečanih zavjeta. Fra Anto Garić bio je svestran i marljiv župnik. Osobito je volio mlade koje je na razne načine motivirao za što veći angažman u župi. Danas je gvardijan samostana sv. Marije na Glavotoku (Krk).
1997. – 2001. fra Niko Ćorić – Pretposljednji gračanski župnik rođen je 26. 9. 1955. godine u selu Rastovci (Novi Travnik), od oca Stojana i majke Anđe rođ. Turić. Godine novicijata 1974./75. proveo je u Zadru, gdje je 25. 8. 1975. godine položio i Prve zavjete. Svečane zavjete položio je 7. 12. 1980. godine. Prezbitersko ređenje imao je u Zagrebu 27. 6. 1982. godine. Fra Niko Ćorić bio je povučena i skromna osoba, ali je ostavio određeni trag u pastoralnom životu župe. Danas je član franjevačkog bratstva u samostanu u Odri, kod Zagreba.
Od 2001. godine župu ponovno vodi fra. Mirko Kralj, koji je i dalje na dužnosti, a kao kapelani župe pomažu mu braća fratri sa ksaverskog samostana. Godina 1970. vrlo je značajna za Gračane, jer tada u njih dolaze časne sestre Uršulinke. Njihovo sjedište u Gračanima, ali ujedno i provincijalna kuća nalaze se na Gračanskom Mihaljevcu br. 17. Sve do 1993. godine u samostanu su držale vrtić koji je tada ukinut. Njihov rad u župi od velike je važnosti za cijelokupnu vjersku zajednicu. Briga o vjeronauku, pjevanju i održavanju crkve i okoliša njihov je svakodnevni posao. Zbog svoje su skromnosti omiljene u cijeloj župnoj zajednici.
(iz knjige Gračanska kronika, prof. Domagoj Novosel)
__________________________________________
U kolovozu 2017. godine za župnika dolazi fra Marin Matančić rodom iz Kloštra Podravskog, rođen u Virovitici 22. listopada 1987. Mladu misu je slavio 6. srpnja 2014. Do sada je obavljao dužnost župnog vikara u Belišću.